Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Originalni tekst objavljen na Tportal

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Urugvaj je prošle godine postao prva zemlja na svijetu koja je potpuno legalizirala uzgoj, prodaju i uživanje marihuane. No na različitim razinama ona je legalna i u brojnim europskim zemljama te američkim saveznim državama

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Zabrana protiv regulacije marihuane

Rasprave o pitanju je li droge, osobito one lake, bolje zabraniti ili legalizirati i regulirati vode se već desetljećima.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Američko iskustvo s prohibicijom alkohola 1930-ih pokazalo je da zabrana nečega što se smatra štetnim nije nužno najbolje rješenje. Slično se potvrdilo s kockarnicama, a brojni podaci pokazuju da SAD danas gubi rat s drogama. Koliko je on zapravo besmislen, dobro ilustrira činjenica da se droge mogu nabaviti u svakom američkom zatvoru pa i u najstrože čuvanom.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

Britanski analitičar politike prema drogama, autor više knjiga na tu temu i kolumnist Guardiana Steve Rolles, u British Medical Journalu napisao je: ‘Sve više raste konsenzus da zabrana proizvodnje, prodaje i uporabe određenih droga nije ostvarila zadane ciljeve, već je, naprotiv, bila kontraproduktivna. Raste broj dokaza da je takva politika povećala probleme u javnom zdravstvu, da je pridonijela širenju HIV-a te hepatitisa B i C među korisnicima injekcija i istovremeno uzrokovala još veće sekundarne štete povezane s kriminalnim tržištem.’


Vjetrovi promjena zakona o kanabisu

Na promjenu stajališta političara prema marihuani među ostalim su utjecale znanstvene studije koje su pokazale da nije tako štetna kao alkohol, da ne stvara jaku ovisnost, da ne može izazvati smrt predoziranjem te da čak ima određena korisna svojstva. Osobito je važno otkriće da marihuana ne predstavlja vrata prema ovisnosti o jakim drogama (tzv. gateway effect) kako se dugo godina vjerovalo. Naime, jedno veliko istraživanje iz 2002. pokazalo je da nema dokaza koji bi potkrijepili teoriju o ‘gateway efektu’. Osim toga, jedno australsko istraživanje iz 1999. pokazalo je da se konzumacija alkohola i marihuane međusobno isključuju, odnosno da ljudi koji konzumiraju kanabis manje piju.
Također je zabilježeno da legalizacija marihuane smanjuje broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama za oko 13 posto unatoč tome što konzumiranje kanabisa slabi vozačke sposobnosti, osobito u prvih sat vremena. Dio navedene statistike može se pripisati činjenici da su konzumenti trave svjesniji svojih smanjenih sposobnosti nego uživaoci alkohola, a dio činjenici da se marihuana češće uživa kod kuće.

Konačno na američke političare su sigurno utjecala Gallupova istraživanja javnog mnijenja koja su pokazala da je u 2013. prvi put u povijesti više stanovnika SAD-a bilo za legalizaciju kanabisa nego protiv (grafikon desno). U SAD-u danas legalizaciju zagovaraju čak i brojni bivši policajci koji su svojevremeno sudjelovali u ratu protiv droge (pogledajte video dolje).

Gospodarske dobrobiti

Brojni svjetski ekonomisti danas smatraju da je represivna politika prema marihuani gospodarski kontraproduktivna. 2005. godine 530 uglednih američkih ekonomista uputilo je otvoreno pismo ondašnjem predsjedniku Georgeu W. Bushu u kojem su upozorili da bi SAD legalizacijom marihuane mogao godišnje uprihoditi između 10 i 14 milijardi dolara. Naime, studija Jeffreyja A. Mirona, profesora ekonomije na Harvardu, iz 2005. pokazala je da bi se legalizacijom kanabisa u proračun slilo oko 6,2 milijarde dolara kroz poreze, a još 7,7 milijardi ostvarilo bi se uštedama na skupoj borbi protiv ilegalne trgovine koja ionako nije polučila zadovoljavajuće rezultate. Potpisnici pisma istaknuli su da slab učinak zabrane potvrđuje i činjenica da više od 85 posto anketiranih starijih srednjoškolaca već godinama izjavljuje da se marihuana u SAD-u može vrlo lako nabaviti.

Kada se razmatraju gospodarski učinci legalizacije, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Nizozemska ostvarila značajne prihode od turizma koji je povezan s konzumacijom marihuane.

Zdravstvene štete i koristi

Danas je poznato da marihuana ima određene pozitivne, ali i negativne učinke na zdravlje.

Glavni psihoaktivni sastojak marihuane tetrahidrokanabinol (THC) ima vrlo niske razine toksičnosti pa do danas nije zabilježen nijedan smrtni slučaj koji bi bio posljedica akutnog predoziranja marihuanom.

Brojne studije pokazale su da kanabis ima više terapeutskih svojstava – povećava apetit, pomaže u ublažavanju simptoma AIDS-a, ublažava kronične bolove, grčeve i mučnine, osobito mučnine kod pacijenata liječenih kemoterapijom, usporava razvoj nekih tumora…
S druge strane utvrđeno je da dim marihuane sadrži 50-ak karcinogenih tvari sličnih onima u dimu duhana. Dim kanabisa obično se dublje i na duže vrijeme uvlači u pluća no trava se uglavnom ne puši u jednakim količinama kao cigarete, a moguće ju je konzumirati i u obliku čaja ili hrane. Intenzivno pušenje kanabisa dugi niz godina može uzrokovati kronični bronhitis i upalne procese u plućima, a također povećava rizik obolijevanja od raka.

Marihuana u prvih sat vremena od trenutka konzumacije također uzrokuje širenje krvnih žila i porast broja otkucaja srca, no ne u mjeri koja bi bila opasna za zdrave mlade ljude.

Medicinske stručnjake najviše zabrinjavaju rezultati istraživanja koji su pokazali neke negativne utjecaje kanabisa na psihu i kognitivne sposobnosti no oni su povezani samo s intenzivnim konzumiranjem kroz dugogodišnja razdoblja. Naime, intenzivna konzumacija marihuane može potaknuti psihotična stanja, biti okidač bolesti kod osoba koje imaju sklonost shizofreniji te uzrokovati slabljenje pamćenja i inteligencije. Jedna nova studija objavljena u časopisu Shizophrenia Bulletin utvrdila je da intenzivno ovisničko konzumiranje kanabisa smanjuje dvije regije mozga važne za procesuiranje nagrade, učenje i radnu memoriju – talamus i striatum. No umjereno konzumiranje marihuane uglavnom nije povezano s nikakvim ozbiljnijim zdravstvenim problemima.

Zdravstvena korist od legalizacije

Znanstvenici su utvrdili da u marihuani postoje dvije ključne aktivne tvari s vrlo različitim učincima. Tetrahidrokanabinol (THC) je glavni psihoaktivni sastojak koji uzrokuje euforične osjećaje, halucinacije, promjene u osjetilnoj percepciji i povećanje apetita. Međutim, upravo THC izaziva najvažnije spomenute štetne nuspojave kao što su psihoza te slabljenje kognitivnih sposobnosti.

Drugi važan sastojak marihuane kanabidiol (CBD) povećava razine prirodnih opijata u mozgu i djeluje umirujuće. On također štiti od više negativnih posljedica konzumacije marihuane kao što su ovisnost, psihoza i pad kognitivnih sposobnosti. Upravo CBD ima brojna terapeutska svojstva.

Kako se u tu priču uklapa legalizacija? Stručnjaci smatraju da bi ona trebala omogućiti bolji nadzor nad sastavom marihuane. Naime, u posljednjih 30-ak godina koncentracije THC-a u marihuani porasle su sa 7 posto na preko 15 posto, a razine CBD-a istovremeno su pale na svega 0,1 posto. Primjer toga je tzv. skunk koji je preplavio ilegalno tržište marihuane. Medicinski kanabis zna sadržavati preko 15 posto CBD-a, a neke vrste skunka praktički ništa.

Jedan od razloga nepovoljnog omjera THC-a i CBD-a u kanabisu namjeran je odabir uzgajivača koji žele da droga ima jači učinak. No drugi je uzgoj pod umjetnom rasvjetom koja uzrokuje pad razina CBD-a. Legalizacija bi mogla riješiti oba problema – država bi mogla nadzirati omjer aktivnih supstanci, a on bi također postao povoljniji zahvaljujući prirodnom uzgoju na dnevnom svjetlu. Dobar primjer je nizozemska odredba kojom su vlasti 2011. odlučile zabraniti prodaju jake marihuane koja sadrži više od 15 posto THC-a. Upravo porast razina THC-a u marihuani bio je jedan od glavnih argumenata konzervativnih nizozemskih političara da zatraže uvođenje strožih zakona o coffee shopovima.

Zaokret u politici brojnih država svijeta posljednjih godina pokazuje da sve više ljudi vjeruje u regulaciju, a sve manje u prohibiciju. Njihova iskustva otvorit će mogućnosti za provođenje kvalitetnijih sustavnih istraživanja koja bi mogla potvrditi da je za zdravlje, gospodarstvo i sigurnost građana legalizacija bolje rješenje.

 

A Srbija? Hoćemo li najzad javno da razbijemo laži o prohibiciji prirodnog stimulansa i leka, koga domaće pravosuđe tretira isto kao i opasne droge?
Dekriminalizacija i legalizacija koriste obolelima, ekonomiji, utiču na smanjene kriminala, nasilja, zavisnosti i konzumiranja droga i alkohola, posebno među mladima, kao i cigareta i smanjuju broj saobraćajnih nesreća!
I jako bitno, otele bi se stotina miliona evra iz ruku mafije, mesečno!
Dobar deo toga bi kroz takse završio u državnom budžetu, a takođe dobar deo kod siromašnih poljoprivrednika Srbije! Pacijenti bi imali i kvalitatan i jeftin prirodni lek sa domaćih njiva.

Na promenu stajališta političara prema marihuani među ostalim su uticale naučne studije koje su pokazale da nije štetna kao alkohol, da ne stvara jaku zavisnost, da ne može izazvati smrt predoziranjem te da čak ima određena korisna medicinska svojstva. Posebno je važno otkriće da marihuana ne predstavlja vrata prema zavisnosti o jakim drogama (tzv. ‘gateway effect’) kako se dugo godina verovalo! Naime, jedno veliko istraživanje iz 2002. pokazalo je da nema dokaza koji bi potkrepili teoriju o ‘gateway efektu’.
Osim toga, jedno australsko istraživanje iz 1999. pokazalo je da se konzumacija alkohola i marihuane međusobno isključuju, odnosno da ljudi koji konzumiraju kanabis manje piju.
Da bi sve bilo potvrđeno novim istraživanjima u US 2013 i posle 19 godina dekriminalizacije u Kaliforniji zakljuci pokazuju da je znatno opao broj kriminala i nasilja među mladima, broj zavisnika od teških droga i najznačajnije, dosta je smanjen broj saobraćajnih nesreća posebno među mladima.

Studija Jefrija A. Mirona, profesora ekonomije na Harvardu, iz 2005. pokazala je da bi se legalizacijom kanabisa u proračun slilo oko 6,2 milijarde dolara kroz poreze, a još 7,7 milijardi ostvarilo bi se uštedama na skupoj borbi protiv ilegalne trgovine koja ionako nije polučila zadovoljavajuće rezultate.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *